Oralna hirurgija

Oralna hirurgija je grana stomatologije čiji je predmet zbrinjavanje problema zuba, viličnih kostiju, sinusa gornje vilice i mekih tkiva usne duplje.. U ovu specijalističku stomatološku disciplinu spadaju sledeće hirurške intervencije:

  1. rutinsko vađenje zuba;
  2. hirurško vađenje impaktiranih i zalomljenih zuba;
  3. hirurško oslobađanje krunice zuba u ortodonske svrhe;
  4. apikotomija (odsecanje vrha korena zuba);
  5. hemisekcija (odstranjivanje korena kod višekorenih zuba);
  6. bisekcija (separacija korenova kod višekorenih zuba);
  7. nivelacija elongiranih zuba i dela vilične kosti;
  8. operacija viličnih cista;
  9. pretprotetska hirurgija.

 

1. Rutinsko vađenje zuba

Rutinsko vađenje zuba je hirurška intervencija kojom se zub iz alveole (ležišta u viličnoj kosti), odgovarajućim klještima ili polugama izvadi.

Indikacije za rutinsko vađenje zuba su:

  • Paradontopatični zub u terminalnoj fazi kada se više ne mogu sanirati.
  • Zubi čijim se vađenjem omogućava uspešan ortodontski tretman.
  • Zubi kod kojih je koren zuba uzdužno polomljen.

 

Procedura rutinskog vađenja zuba

Kada se kaže rutinsko vađenje zuba podrazumeva se da je vađenje zuba jednostavno, brzo i bez komplikacija.

Jednokoreni zubi se najlakše vade dok je kod višekorenih zuba otpor veći pa se oni sa malo većom silom moraju vaditi.

Posle davanja lokalne anestezije polugom se odvoji gingiva od vrata zuba da bi se klješta mogla dublje aplicirati na vrat zuba. Zatim se odgovarajućim klještima zub laganim pokretima luksacije i rotacije polako izvlači iz alveole (svog ležišta u kosti vilice).

Ova intervencija se izvodi u lokalnoj anesteziji, što je čini potpuno bezbolnom za pacijenta.

2. Hirurško vađenje impaktiranih i zalomljenih zuba

Hirurško vađenje zuba se primenjuje u dva slučaja:

  • Kada je zub sprečen da izraste u potpunosti iz vilične kosti (impaktiran zub).
  • Kada je koren zuba polomljen i ne može se uobičajenim rutinskim načinom izvaditi.

Najčešće impaktirani zubi su treći molari (umnjaci) ili,  kako se još nazivaju, osmice. Posle umnjaka, najviše su impaktirani gornji očnjaci (trojke), pa zatim sekutići i ostali zubi.

Pored impaktiranih, zubi mogu biti i poluimpaktirani. Kod takvih zuba, deo krunice je iznikao u usnu duplju, ali zub ne može u potpunosti izrasti jer nema dovoljno mesta u vilici. Ovo je naročito slučaj kod ljudi koji imaju krupne zube, a usku vilicu (pročitajte više).

3. Hirurško oslobađanje krunice zuba u ortodonske svrhe

U zavisnosti od vrste impaktiranog zuba, oralni hirurg će, u saradnji sa specijalistom ortopedije vilice (ortodontom) doneti odluku o hirurškom vađenju ili pak o oslobađanju datog zuba.

Hirurško oslobađanje krunice zuba u ortodontske svrhe se sprovodi obično kada su impaktirani sekutići, očnjaci ili premolari. Dakle, zubi koji se nalaze u prednjem delu vilice i koji su lako vidljivi. Te zube bi, prevashodno iz estetskih razloga, valjalo sačuvati i omogućiti im zauzimanje pozicije u dentalnom nizu koja im prirodno pripada.

Međutim, ponekad se procenjuje da bi trebalo sačuvati i impaktirani umnjak. Ta potreba se javlja u slučaju kada on služi kao jedan od nosača, odnosno pričvršćivača fiksne proteze tokom ortodontske terapije.

Iz navedenih razloga, kruna impaktiranog zuba se hirurški oslobađa, a potom se, uz pomoć mini-implantata, sprovodi ortodontska ekstruzija. Ovaj postupak podrazumeva pomeranje oslobođenog zuba u željenom pravcu uz primenu blage sile ortodontskog aparata.

4. Apikotomija (resekcija vrha korena zuba)

Apikotomija ili resekcija predstavlja odsecanje vrha korena zuba i istovremenu kiretažu (čišćenje) okolnog koštanog tkiva od infekcije.

Apikotomija se izvodi kada postoji infekcija u korenu zuba i u kosti iznad vrha i oko vrha korena zuba, a nemoguće ju je izlečiti klasičnim metodama. U klasičnu metodu spada endodontska terapija korena zuba. Ona podrazumeva najpre čišćenje korenskih kanala zuba specijalnim iglama, a potom njihovo punjenje naročitim ispunom.

Punjenje kanala korena zuba moze biti ortogradno (kroz krunicu zuba) ili retrogradno preko vrha korena zuba (pročitajte više).

5. Hemisekcija 

Hemisekcija je oralnohirurška metoda kojom se kod višekorenih zuba odstranjuje koren zuba koji nije moguće lečiti. Tom prilikom se preostali koren koristi kao nosač vestačke krunice (metalokeramičke ili cirkonske).

Zamenjujući krunicu prirodnog zuba, postavljena krunica u potpunosti zadovoljava funkcionalne i estetske kriterijume (pročitajte više).

6. Bisekcija

U slučajevima kada kod višekorenih zuba postoji intraradikularni (međukorenski) koštani džep ili intraradikularna cista, takvi zubi često bivaju izvađeni. Ipak, moguće je sačuvati ih bisekcijom.

Bisekcija je intervencija koju izvodi oralni hirurg i pod kojom se podrazumeva separacija (odvajanje) korenova zuba. Ova intervencija obuhvata vertikalno presecanje krunice zuba i razdvajanje korenova datog zuba (pročitajte više).

7. Nivelacija elongiranih zuba i dela vilične kosti

Elongacija zuba je spuštanje jednog ili više zuba zajedno sa delom vilične kosti u prazan prostor, suprotne vilice gde ne postoje odgovarajući kontra zubi.

Skupom odgovarajućih hirurško endodontskih i protetskih postupaka zubi se mogu vratiti u zubni niz i tako postići kako estetski efekat tako i normalnu funkciju žvakanja (pročitajte više).

8. Oralna hirurgija i operacija viličnih cista

Ciste vilica su benigne izrasline okruglastog ili ovalnog oblika, ispunjene sadržajem različite gustine i strukture. Obično se otkrivaju slučajno, RTG-snimkom vilica potrebnim za neku stomatološku interevenciju. Veličine su od nekoliko milimetara do nekoliko santimetara.

Postoji tri tipa viličnih cista: radikularne, folikularne i keratociste. Retko daju simptome, a kada ih bude, to su najčešće bol, otok, hronične infekcije zuba, gnojni iscedak, zadah i poteškoće pri žvakanju.

S obzirom na to da su sklone rastu i da mogu vršiti pritisak na zube i uzrokovati brojne probleme, preporučuje se njihovo uklanjanje.

9. Preprotetska hirurgija

Pretprotetska hirurgija je deo oralne hirurgije koji podrazumeva pripremu vilica za protetsku rehabilitaciju. Da bi se obezbedili uslovi za postavljanje parcijalne (delimične) ili totalne (potpune) proteze, ponekad je potrebno sprovođenje određenih hirurških zahvata. Na taj način se pacijentima omogućava da nose protezu s lakoćom i uz maksimalnu udobnost.

S obzirom na to da mobilna proteza leži na alveolarnom grebenu, alveolarna kost mora biti pravilnog oblika i odgovarajuće veličine. Jedan od zadataka pretprotetske hirurgije jeste i preoblikovanje ove kosti, i mekih tkiva, frenuluma, plika i gingive na alveolarnom grebenu.

Zahvati koji spadaju u pretprotetsku hirurgiju su:

  • Uklanjanje raznih neravnina i oštrih ivica na alveolarnom grebenu koji su ostali kao posledica vađenja zuba.
  • Produbljivanje plitkih forniksa tj. pripoja mišića na vilicama kako bi se dobila veća visina tj. površina alveolarnog grebena na kojoj proteza leži.
  • Podizanje frenuluma koji bi smetao držanju proteze.
  • Uklanjanje podminiranih delova alveolarne kosti kako bi se proteza mogla postaviti na alveolarni greben bez povrede gingive.
  • Istanjenje debele i rezilijantne gingive na grebenima koji ne omogućavaju stabilan položaj proteze.